Prekogranični mitski park – jedinstvena turistička destinacija
Mitsko-povijesna staza u Rodiku vodi šetača pored dvanaest točki koje in situ prikazuju mitsko-folklornu tradiciju, , a nalaze se na mjestima negdašnjih granica feudalnog posjeda ili uz glavne seoske puteve. Zbog svojeg bogatog mitskog krajolika, staza je podijeljena na dva dijela, brkinsku (gornju) i krašku (donju). Jedan od glavnih likova staze je strašni lintvern, zmija koju su seljani istjerivali kao vraga raznim kršćanskim obredima i pokušavali primiriti kako im ne bi slao gromove, oluje i poplave. Sljedeća glavna figura parka je (bivša) monolitna Baba, materijalni ostaci vjerovanja u žensku mitsku figuru koja svoje podrijetlo vuče iz slavenskog i praslavenskog doba. Prolazeći krajolikom, iz krških pećina otvaraju se mjesta ulaska u svijet mrtvih, mjesta održavanja vještičjih orgija, ritualna mjesta na stazama mrtvih, tragovi života mitskih ajda.
Za razliku od sinkretičke mitske i folklorne tradicije u Rodiku, Mitska staza u Mošćeničkoj Dragi je, sa svojih trinaest lokacija prezentacijskih ploča, usredotočena na rekonstruiranu priču (pra) slavenske mitologije, i to uglavnom na temelju mitskih toponima, dok je usmene predaje vrlo malo. Na nekoliko od sljedećih lokacija prikazana je cjelokupna rekonstruirana mitska priča (pra)slavenske mitologije, s određenom predajom in situ, dok je druga postavljena na stazi, tako da se šetaču prezentira cjelokupna mitska drama. Besedila predstavljajo mitsko izročilo z izrazitim poudarkom na hrvaški nacionalni identiteti. In situ lokacije (pra)slavenske mitske tradicije je vrh brežuljka zvanog Perun koji svjedoči o svetoj gori najvišeg slavenskog nebeskog božanstva Peruna čije djelovanje izaziva olujnu grmljavinu mlinskim kamenjem, a postavljeno je u mlinu Trebišće, čije ime nosi oznaku mjesta za žrtvovanje (riječ “treba” na staroslavenskom jeziku znači “žrtva”), odnosno prinošenje darova Perunu na planini u njezinom podnožju.
Zajedničko karakteristika oba mitska parka je prikaz mitsko-folklorne tradicije uprostorene u krajolik, odnosno mitski krajolik. Dok u Rodiku prikazuje sinkronizirana tradicija iz različitih vremenskih razdoblja koja priča o percepciji svijeta u prošlosti i svjedoči o ostacima slavenskih i praslavenskih kultova, u Mošćeničkoj Dragi učimo o rekonstrukciji (pra)slavenske mitske priče putem toponima i drugih mjesta. Na temelju prethodne preliminarne analize moguće je odrediti što je zajedničko za oba parka, što je ono što ih povezuje i istovremeno nadopunjuje. To su mitski božanski par Baba i Perun! Baba se u istočnoslavenskoj tradiciji naziva Mokoš i jedina je praslavenska božica (Toporov 2002.). Na mitskoj stazi u Mošćeničkoj Dragi je nema in situ, ali se posjetitelju jednostavno prikazuje kao dio mitske priče. Međutim, u slučaju Rodika priča je upravo suprotna. Nažalost, danas u Rodiku od Babe postoje još samo ostaci razminiranog monolita koji će biti rekonstruirani, ali Peruna se ne može točno locirati. Peruna bi vrlo vjerojatno mogao predstavljati lintvern povrh Gore ili Čuka, odakle, prema rodiškoj tradiciji, šalje munje i oluje na Rodičane i poplave Brezovčanima.
Sa sigurnošću se može predložiti da je, iz točke gledišta mitske tradicije u turističke svrhe, ono što je zajedničko mitskom parku u Rodiku i Mošćeničkoj Dragi, BABA I PERUN. Upravo kroz njih se parkovi nadopunjuju, komplementarni su, stoga ih Baba i Perun s pravom udružuju u jedinstvenu turističku destinaciju Mitskog parka! Obojica su jasno definirani u jednom parku, a drugdje tek implicitno naznačeni. Ako netko od posjetitelja Rodika želi saznati više o Perunu i slavenskoj mitologiji, bit će upućen u Mošćeničku Dragu, a onaj tko želi saznati više o Babi/Mokoši kao ženi/ljubavnici najvišeg slavenskog boga Peruna, bit će upućen u Rodik. Tamo će saznati da Baba ne pripada samo slavenskoj mitskoj tradiciji, nego je još starija i rasprostranjena na širem području, u rimskom svijetu. U Mošćeničkoj Dragi posjetitelj će svoje znanje o višeslojnoj mitskoj percepciji svijeta iz Rodika i različitih kultura čuti priču iz (pra)slavenske mitologije, odnosno njezinu rekonstrukciju.
